Turizam će Bolu donijeti više štete nego koristi, a mlade će odvratiti od poljoprivrede.

Ante Radić (1855.-1940.), bolski načelnik i dobrotvor*

Prošlog tjedna na snagu je stupio izmijenjeni Zakon o regionalnom razvoju kojeg je Saboru predložila Vlada Republike Hrvatske. Jedan od glavnih razloga izmjena postojećeg zakona je novi indeks razvijenosti jedinica lokalne samouprave za razdoblje 2014.-2016.

Pokazatelji na temelju kojih se izračunava novi indeks razvijenosti su sljedeći:

  1. stopa nezaposlenosti
  2. dohodak po stanovniku
  3. proračunski prihodi jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku
  4. opće kretanje stanovništva
  5. stupanj obrazovanja
  6. indeks starenja.

Svrha izračuna indeksa razvijenosti je određivanje intenziteta poticanja razvoja jedinica lokalne samouprave putem državnih i europskih mjera i programa pomoći. Novim modelom određeno je razvrstavanje u razvojne skupine prema kojem će se općine i gradovi razvrstavati u 8 skupina – četiri iznadprosječne i četiri ispodprosječne skupine, a županije u 4 skupine – dvije iznadprosječne i dvije ispodprosječne. Status potpomognutih područja imat će sva područja ispod prosjeka razvijenosti RH. Broj općina i gradova koje imaju status potpomognutih područja povećat će sa sadašnjih 264 na čak 304. Uzevši u obzir da u Hrvatskoj imamo ukupno 556 jedinica lokalne samouprave dolazimo do poražavajućeg podataka da će se gotovo 55% hrvatskih gradova i općina naći u kategoriji potpomognutih područja. Prema novom modelu izračuna najrazvijenija jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj je općina Kostrena, u Primorsko-goranskoj županiji, a najnerazvijenija je općina Civljane, u Šibensko-kninskoj županiji.

Najveće povećanje razlika u razvijenosti događa se između šireg područja Zagreba i ostatka države. Primjerice, među 1000 najvećih tvrtki u Hrvatskoj po prihodima u 2016. godini samo je 201 tvrtka iz jadranske Hrvatske, dok je njih 799 iz kontinentalne. Od toga su čak 493 tvrtke  registrirane u Zagrebu.

Na razini Europske unije razvijenost sedam jadranskih županija kreće se u rasponu od 45 do 73% prosjeka EU-a, a kontinentalnih županija bez grada Zagreba u rasponu od samo 33 do 50%, prema podacima iz 2014. godine.

 

Bol među najrazvijenijima

Analizirajući preliminarne podatke o indeksu razvijenosti posebno raduje činjenica da se općina Bol našla unutar 3% najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Od ukupno 556 hrvatskih općina i gradova Bol je na izvrsnom 14. mjestu kao najrazvijenija jedinica lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji te najrazvijenija otočka jedinica u cijeloj Dalmaciji! U četiri dalmatinske županiji od Bola su razvijeniji samo Dubrovnik i Župa dubrovačka.

Bol je iza sebe ostavio sve druge bračke općine kao i grad Supetar, koji je na 43. mjestu. Sutivan je 17., Postira 73., Milna 96., Pučišća 184., Nerežišća 186., a Selca 220. U skupini najrazvijenijih nalaze se Bol, Sutivan i Supetar.

U odnosu na indeks razvijenosti iz 2010. Bol se popeo za čak deset mjesta (sa 24. na 14.) dok je u odnosu na indeks iz 2013. pao za dva mjesta. Ipak, treba naglasiti da je posljednji indeks iz 2017. rađen prema novom modelu čime su otklonjene brojne nelogičnosti. Primjerice, 2010. godine najrazvijenija jedinica lokalne samouprave bila je općina Dugopolje (ispred Dubrovnika, Zagreba, Rovinja…) dok je prema zadnjem indeksu iz 2017. Dugopolje tek na 72. mjestu.

Preliminarni rezultati indeksa razvijenosti prema novom modelu iz 2017.

U najrazvijenijoj 8. skupini nalaze se ukupno 63 grada i općine od čega je iz naše županije njih 9 (redom: Bol, Sutivan, Hvar, Makarska, Baška Voda, Supetar, Podstrana, Brela i Split).

S druge strane, u 1. skupini najmanje razvijenijih ukupno je 76 općina i gradova od čega 6 iz Splitsko-dalmatinske županije (redom: Proložac, Lovreć, Zagvozd, Lećevica, Cista Provo i Lokvičići).

Crkva Svetog Spasa u općini Civljane, najnerazvijenijoj općini u RH

*Citat s početka teksta pripada dugogodišnjem bolskom načelniku Anti Radiću (1855.-1940.). Radi se o prvom narodnjačkom načelniku bolske općine nakon što su 1883. autonomaši (poznatiji kao talijanaši) konačno izgubili izbore. Njegovom zaslugom u Bolu su izgrađeni najprepoznatljiviji mjesni objekti: Loža, Hrvatska čitaonica, Studenac, tvornica za preradu ribe (bivša Fabrika), ali i mnogi drugi infrastrukturni projekti poput ceste Bol-Gornji Humac.

Ironija sudbine je u tome da je upravo zahvaljujući turizmu, kojemu Ante Radić nije bio sklon, Bol danas jedna od najrazvijenijih hrvatskih općina.

* Stavovi izneseni u kolumnama, vašim vijestima i komentarima osobni su stavovi autora i ne izražavaju nužno stav redakcije portala BOLinfo.hr