Za nepuna dva mjeseca, točnije 16. svibnja ove godine održavaju se lokalni izbori, osmi po redu otkad je višestranačke parlamentarne demokracije u neovisnoj Hrvatskoj. Iako kandidature još nisu potvrđene, niti je započela službena predizborna kampanja, ona neslužbena je u punom jeku.

Upravo tim povodom došao sam na ideju za ovaj mali politološki memento lokalnih izbora u Bolu na Braču, valjda je to neka profesionalna deformacija nas politologa

Pa krenimo redom.

Lokalni izbori za općinsko vijeće Općine Bol održat će se ove godine osmi put, a Boljani i Murvičani su općinski parlament dosad birali 1993., 1997., 2001., 2005., 2009., 2013. i 2017. godine.

TRADICIONALNO VELIK BROJ KANDIDATA I IZABRANIH LISTA U OPĆINSKOM VIJEĆU

Sve dosadašnje izbore za općinsko vijeće u Bolu karakterizirao je relativno velik broj kandidacijskih lista, u prosjeku 5. Najveći broj kandidacijskih lista natjecao se na izborima 2009. godine, njih 8, a najmanji na izborima 1997., tek 3 liste. Najviše različitih lista izabrano je u vijeće 2001. godine, čak 6, a najmanji broj lista u vijeću bio je 1997. i 2013. godine kada su mandate osvojili kandidati 4 različite liste. Na svim dosadašnjim izborima prosječan broj lista zastupljenih u bolskom parlamentu je 5, što je relativno velik broj za općinu od oko 1500 stanovnika. Najveći broj vijećnika bio je u prva dva saziva općinskog vijeća 1993. i 1997. godine kada je mandat obnašalo čak 16 općinskih vijećnika, a od 2001. godine broj vijećnika se ustaljuje na 11.

U Bolu je kao i u drugim lokalnim sredinama relativno česta pojava bila zamjena stranačkih dresova na način da se stranački kandidati na jednim izborima pojavljuju najčešće kao nezavisni kandidati ili kandidati drugih stranaka na idućim izborima.

DOBAR ODAZIV BIRAČA

Uspoređujući izlaznost na izbore za općinsko vijeće Bola s odazivom u drugim jedinicama lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj možemo reći da Bol ima tradicionalno iznadprosječno visok odaziv birača, u prosjeku 69,31%. Najveći odaziv birača bio je na prvim lokalnim izborima 1993. kada je glasovalo čak 79,68% upisanih birača, a najmanji 2001. godine, 62,19%.

APSOLUTNA POBJEDA SAMO HDZ-u

Na izborima za općinsko vijeće samo je HDZ-u pošlo za rukom ostvariti apsolutnu pobjedu, odnosno dobiti natpolovičnu većinu svih važećih glasova birača, i to samo jednom, na prvim lokalnim izborima 1993. godine. Bitno je napomenuti da je tada korišten drugačiji, kombinirani izborni sustav te je HDZ u konačnici na tim izborima ostvario apsolutnu pobjedu osvojivši 9 od 16 ukupnih mandata u općinskom vijeću, 5 po izbornim jedinicana i 4 sa liste (hvala Toniju na točnom podatku).

Bol bilježi izborne pobjednike kronološkim redom:

HDZ – 1993. (apsolutna pobjeda natpolovičnom većinom) i 1997.,
Nezavisna općinska lista Đimija Žuvića – 2001. i 2005.,
SDP – 2013. i 2017. godine.

Posebno su zanimljivi bili izbori 2009. godine budući da tada nije bilo pobjednika jer su lista HDZ-a i lista SDP-HNS bile u potpunosti izjednačene dobivši svaka po 309 glasova birača.

UKUPNI IZBORNI REZULTATI OD 1993. DO 2017.

Kada zbrojimo sve glasove koje su liste dobile na svim dosadašnjim lokalnim izborima u Bolu možemo zaključiti da su bile najuspješnije različite nezavisne općinske liste koje su u 7 izbornih ciklusa osvojile ukupno 2323 glasa, zatim HDZ s partnerima 1811 glasova, SDP s partnerima 1697 glasova te različite manje političke stranke ukupno 924 glasa. Osim nezavisnih lista, HDZ-a i SDP-a na izborima u Bolu su se natjecale i druge manje političke stranke kao što su HSP, HNS, SDH, HSLS, HSS, HKDU i HSP AS, sukladno nacionalnim političkim trendovima u datom trenutku. Od manjih političkih stranaka najuspješniji je bio HSS koji je 1997. godine osvojio čak 5 mjesta u bolskom parlamentu.

MANDATI

Kada govorimo o apsolutnom broju mandata koje su liste osvojile vidimo da je najuspješniji bio HDZ s partnerima koji je u 7 izbornih ciklusa osvojio ukupno 28 mandata, zatim nezavisne liste 26 mandata, SDP s partnerima 22 mandat te sve ostale političke stranke ukupno 11 mandata.

Mandat su najskuplje ‘plaćale’ nezavisne liste budući da im je za osvajanje istog u prosjeku bilo potrebno 89 glasova, manjim političkim strankama 84 glasa, SDP-u i partnerima 77 glasova, a ‘najjeftinije’ mandate plaćao je HDZ s partnerima, u prosjeku tek 65 glasova za jedan mandat.

IZBORNI TRENDOVI

Budući da politologija izborne trendove smatra važnima bitno je napomenuti da u nekoliko posljednjih izbornih ciklusa, točnije od 2009. godine naovamo vidimo konstantan rast broja glasova nezavisnih lista, pad broja glasova HDZ-a te stagnaciju broja glasova SDP-a. Ostale političke stranke u bolskom parlamentu mandate de facto ne osvajaju od 2005., s izuzetkom jednog HSP-ovog mandata izborenog 2009. godine.

ZAKLJUČAK

Promatrajući kandidature i rezultate svih dosadašnjih izbora za općinsko vijeće može se zaključiti da je glavno obilježje bolskog parlamentarizma relativno visoka volatilnost, odnosno promjena političkih preferencija birača između izbornih ciklusa. Visoka volatilnost u konačnici dovodi do fragmentiranosti općinskog vijeća pa tako nakon svakih lokalnih izbora u vijeću imamo u prosjeku 5 različitih stranaka i lista uz prosječno po 2 mandata svake od stranaka/lista. Rezultati izbora pokazuju da se općina Bol ne može smatrati ničijom političkom utvrdom (tzv. ‘solid county’) nego je više riječ o općini u kojoj se politička većina mijenja svakih nekoliko izbornih ciklusa (tzv. ‘swing county’), najčešće u omjeru 6:5 vijećnika vlasti i oporbe.

Izmjenom Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u idućem sastavu općinskog vijeća Općine Bol birat će se 9 vijećnika, dva manje nego dosad.

Svim kandidatima na predstojećim lokalnim izborima u Bolu želim prije svega argumentiranu i korektnu političku borbu, a o ishodu će ionako odlučiti birači.