Projekt „Terra Croatica – Bročko blogo“, autora Jadranka Nejašmić i Šime Strikomana, obogaćen je devetnaestom scenom koja je prikaz:
- krštenja uranjanjem i polijevanjem u ranokršćanskoj krstionici,
- klesanja Povaljskog praga;
- krađe tijela sv. Ivana Povaljskog i
- napada omiških gusara.
KRŠTENJE
Glumci:
Fra Luka Norac Kevo – krstitelj
Vinka Trevižan Ljubomirac i Darijo Litović – krštenici
Dio kostima preuredila i šivala je Mirjana Bižaca.
Kostime i scenu osmislila je Jadranka Nejašmić,
redatelj i direktor fotografije je Šime Strikoman,
a njegovi asistenti su: Božo Nejašmić, dr. sc. Vjekoslav Koljatić i Zoran Kojdić.
Zahvaljujemo:
fra Luki na dopuštenju snimanja u crkvi, Tonču Ostojiću na kontaktu s glumcima, Ivanu Ostojiću na izradi praga i posudbi 5 skala, fra Jozi Milanoviću u benediktinskom samostanu Ćokovac na darovanoj tunici i škapularu, Peri Trutaniću na izradi sanduka, Vinku Dubokoviću, šefu tehnike i Ani Ljubičić, garderobijerki u Dubrovačkim ljetnim igrama na posudbi kostima za Mlečiće, Kosti i Đenki Vukota na preuzimanju kostima i donošenju iz Dubrovnika u Bol, Srećku Šestanu, intendantu, Damiru Pundi, šefu tehnike i Zdravki Drlje, garderobijerki u HNK Split na posudbi kostima za benediktince i gusare, Peri Katiću na posudbi prsluka za majstora Radonju, Tamari Plastić, ravnateljici Klesarske škole Pučišća, na posudbi barila, Vjekoslavu Koljatiću na prijevozu barila i izradi drvenog dodatka, padre Mirku i Sanji Karninčić na posudbi šterika, Seki Ščepanović na posudbi konopa i skala, Vini Cvitanić na nabavi križeva, Tajani Kaštelan, tajnici Kulturno-povijesne udruge „Omiški gusari“ i Mironu Palaversiću na kontaktu s Omišanima, Vinki Ljubomirac na pomoći pri organizaciji domjenka, Peri Litoviću, vlasniku slastičarnice „Galetina“ na dopuštenju korištenju prostora, Štefici Ćurin na uređenju perika, Zoranu Kojdiću na prijevozu rekvizita, Andrei Matoković na stručnim savjetima, Boži Nejašmiću na ručku za omiške gusare, domjenku za sve glumce i bengalkama.
Povlja su bila naseljena još u antičko doba, tj. u pogansko rimsko razdoblje o čemu svjedoče ostaci ville rustice pri dnu povaljske luke, a i ime Povlja vjerojatno je nastalo po vlasniku tih rimskih gospodarskih zgrada – Portus Paulinus.
Velika trobrodna bazilika s krstionicom, grobovima i pomoćnim sakralnim objektima podignuta je vjerojatno u 6. st. Posvećena je sv. Ivanu Krstitelju. Krstionica, jedina sačuvana do krova na istočnoj strani Jadrana, izvana je kvadratnog, a s unutrašnje strane je oktogonalnog oblika. Krsni zdenac ima tri stepenice i rupe za otjecanje vode.
Njegova visina upućuje da je izdubljen za krštavanje odraslih, dakle, prije nego što su poganski stanovnici u povaljskoj okolici prihvatili kršćanstvo (don Ivan Ostojić).
Ali imao je i nepomičnu pregradu do treće visine radi krštenja djece. Za njegovo punjenje trebalo je dosta vode, stoga je bio i građen blizu velikog otvorenog rezervoara (lacus) po kojem su hrvatski doseljenici nazvali čitav predio Lokvom.
Svetište bazilike smješteno je u apsidi u kojoj se nalazi trifora čiji su kapiteli na stupovima ovijeni karakterističnim starokršćanskim akantusovim lišćem. U sredini je konfesija, oltarni grob za svetačke moći.
S jedne strane apside je prothesis gdje su se donosili euharistijski darovi, a s druge diaconicon, koji je imao funkciju današnje sakristije. Današnja južna kapela župne crkve sagrađena je između bazilike i krstionice. Tu su katekumeni očitovali ispovijed kršćanske vjere i odlagali odjeću prije krštenja.
Veličina starokršćanske crkve i krstionice upućuje na misao da je ondje bilo vjersko središte vrlo prostranog područja, vjerojatno svega istočnog Brača i dijelom prekomorskog Podbiokovlja
Petar Šimunović
Zadnji komentari