Unazad posljednjih 15 godina u Hrvatskoj broj domaćih noćenja je ostao gotovo nepromijenjen, ali je zbog snažnog rasta stranih noćenja udio domaćih u ukupnim noćenjima pao na svega 7 posto.
Po ovom pokazatelju Hrvatska je daleko ispod prosjeka usporedivih mediteranskih i srednjoeuropskih zemalja. Ukupna se turistička aktivnost domaćeg stanovništva smanjuje, a domaće destinacije bilježe negativan trend rasta domaćeg prometa.
Zbog svih navedenih razloga Ministarstvo turizma predložilo je poticanje domaćih putovanja s ciljanim razlozima generiranja tržišta u razdoblju od pet do deset godina, a kako bi se, bar dijelom, utjecalo na negativne procese, navode u Ministarstvu turizma u Odluci o uvođenju mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u Republici Hrvatskoj.
Jedno od rješenje upravo je uvođenje dugo najavljene tkz. Cro kartica.
Naime, na današnjoj 198. sjednica Vlade Republike Hrvatske donesena je odluka o uvođenju mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u Republici Hrvatskoj tj. uvođenju Cro kartice.
Donošenje Odluke o uvođenju mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u Republici Hrvatskoj ima za cilj stabilizirati spomenuti relativni pad udjela domaćeg turističkog prometa te u razdoblju potpune implementacije mjere preokrenuti trend.
Ovom odlukom, u turistički sustav Republike Hrvatske uvodi se mjera poticanja potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu zaposlenika u Republici Hrvatskoj na način koji će zaposlenicima omogućiti pristupačniji odmor kroz povećanje primitaka po osnovi rada. Tim propisom uvedena je novina da se porez na dohodak ne plaća i na naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru zaposlenika do iznosa 2.500 kuna godišnje.
Dakle, do sada je poslodavac svojim radnicama mogao na godišnjoj razini neoporezivo isplatiti 7.500 kuna ( na ime božićnice, regresa, nagrada…), a sada je uvedena opcija i dodatnih 2.5000 kuna kroz Cro kartice.
Platnim instrumentom bit će platežna kartica, naziva „Hrvatska turistička kartica“, a koju će izdavati poslovne banke, dok će trošak izrade iste snositi poslovna banka i krajnji korisnik. Također, važno je za istaknuti kako financijska sredstva s Cro kartice neće biti moguće za podizanje gotovog novca.
Cro kartice ostvarivat će se kroz naknadu za podmirivanje troškova ugostiteljskih i turističkih usluga namijenjenih odmoru, koje poslodavac može isplatiti svojim radnicima sukladno propisima o oporezivanju dohotka. Naknada se može koristiti isključivo za plaćanje ugostiteljskih i turističkih usluga koje pružaju pravne i fizičke osobe koje ispunjavaju uvjete za pružanje tih usluga u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje ugostiteljska djelatnosti i pružanje turističkih usluga.
Pružatelji usluga mogu prihvatiti i autorizirati iniciranu transakciju Platnim instrumentom samo ako je elektronički uređaj na prodajnom mjestu namijenjen izvršenju platnih transakcija plaćanja robe i/ili usluga prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (Narodne novine, broj 58/07 i 72/07) u razredima: 55 Smještaj te 56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića.
Očekuje se da će provedba ove mjere imati pozitivan utjecaj na turističku aktivnost malog i srednjeg poduzetništva, da će potaknuti rast ponude i ojačati potencijale za turistički, ali i ruralni razvoj hrvatskog kontinenta.
U mandatu naše Vlade posebno smo stavili naglasak na razvoj odgovornog i održivog turizma, s posebnim naglaskom na ravnomjerni razvoj i razvoj kontinenta. U tom smislu, provest ćemo i Tjedan odmora vrijedan, danas smo na Vladi usvojili Odluku o uvođenju mjere za poticanje potrošnje što nas uz smanjenje PDV-a i uređenje cjelokupnog zakonodavnog okvira čini izuzetno zadovoljnima jer smo donijeli najvažnije odluke koje nitko ranije nije imao hrabrosti donijeti
istaknuo je danas ministar Cappelli.
Anketa među poslodavcima: Svaki drugi poslodavac iskazuje interes za Cro kartice
Ministarstvo turizma je, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, provelo anketu među poslodavcima s namjerom utvrđivanja interesa poslodavaca za primjenu nekog oblika turističkog vaučera.
Anketa je imala za cilj istražiti sviđanje i interes za sudjelovanjem u potencijalnom turističkom programu pod radnim nazivom “turistički vaučer”, bez navođenja konkretnih poreznih pogodnosti, istražiti namjeru sudjelovanja u programu za svaku od potencijalnih 5 vrsta poreznih pogodnosti pojedinačno te ispitati najvišu financijsku vrijednost vaučera koju su poslodavci spremni uplaćivati. Rezultati ankete temelje se na reprezentativnom uzorku od 400 poslodavaca.
Prema provedenoj anketi, svaki drugi poslodavac iskazuje načelni interes za prezentirani koncept, dok 63% poslodavaca preferira vrijednosti od 1.000,00 kn do 3.000,00 kn po zaposleniku godišnje, a kao najvažniju prednost većina poslodavaca govori pozitivno o turističkom vaučeru kao modelu nagrađivanja zaposlenika.
Iskustva Mađarske, Italije i Francuske
Uvođenje ove mjere temelji se na primjerima dobre prakse zemalja Europske unije, primjerice, Mađarske, Italije i Francuske koje su implementacijom slične mjere polučile respektabilne rezultate u povećanju domaćeg turističkog prometa.
Hrvatski model provođenja Mjere i Platni instrument temelji se na Mađarskom modelu, „Szep kartice“. Mađarska je implementacijom Szep kartice u razdoblju 2010. – 2015. godine postigla cilj, odnosno za 29 posto je povećan broj noćenja domaćih turista dok je ukupni prihod domaćeg turizma povećan za 64 posto pri u čemu je odlučujuću ulogu imala upravo „Szep kartica”. Do sada je 26.500 tvrtki koristilo „Szep karticu” za gotovo 1,3 milijuna zaposlenih građana.
Također slične mjere su imale Italija i Francuska koje su uz cilj povećanja udjela domaćeg turizma imale i socijalnu komponentu subvencioniranja domaćeg prometa. Italija je u trajanju od dvije godine (2010.-2012.) imala na snazi mjere subvencioniranja domaćeg prometa. Mjere su se temeljile na dohodovnom cenzusu obitelji te izdavanju vouchera koji su mogli biti korišteni za domicilno odmorišno putovanje. Francuska pak subvencioniranje francuskog turizma od strane poslodavaca realizira kroz „Comite d’entreprise (CE). Godišnje se subvencionira do 3 putovanja na domaćem tržištu (za strano tržište samo 1 putovanje).
Očekuje se direktni neto prihod od 1 milijarde kuna
Ključni učinci uvođenja mjere ogledaju se, između ostalog, kroz procijenjeni potencijal generiranja direktnih neto prihoda od cca 1 milijarde kuna na godišnjoj razini u stabiliziranoj godini implementacije projekta, procijenjen utjecaj na nove investicije u sektoru iznosi 4 milijarde kuna u cjelokupnom periodu implementacije te bi ukupna turistička potrošnja trebala dostići oko 14,3 milijarde eura u 2020. godini, a od toga domaća oko 1,8 milijardi eura, očekuju iz Ministarstva turizma.
Također, uvođenjem Crokartica očekuje se povećanje broj zaposlenih od 3500 ljudi, a s posredno induciranim zapošljavanjem ukupni utjecaj na broj zaposlenih se kreće od 5000 ljudi u cjelokupnom periodu implementacije mjere, zaključuju iz Ministarstva turizma.
Ova Odluka stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Za sada ima još određenih otvorenih pitanja oko implementacije istih, a koje ćemo saznati kroz naredne dane. U svakom slučaju, odličan potez Ministarstva turizma.
Zadnji komentari