Što piše i želi općinska knjižnica?

Odgovor na objavu portala boljani.info od 7. prosinca kojeg urednik ne želi objaviti.

Nakon niza neodgovorenih dopisa i ignoriranja problema Općinske knjižnice „Hrvatska čitaonica“ Vijeće je raspravljalo bez nazočnosti ravnateljice (nije pozvana) što je neposlovno i nekulturno.
Je li ravnateljica persona non grata?

Ugovor izdavača portala boljani.info s Općinom o novčanoj naknadi objavila sam u obliku kojeg sam dobila iz Općine.
Zašto Općina štiti kršitelja ugovora? Kakve su osobne koristi?

Ugovor između „Hrvatske čitaonice“, Jadranke Nejašmić i Šime Strikomana o projektu Terra Croatica – Bročko blogo“ sastavila je općinska pravnica.
Sredstva su odobrila vijećnici u ovom sastavu zatražena u prijedlogu proračuna za pretekle dvije i ovu godinu.
Za snimanje deset scena u ovoj godini, u kojima je sudjelovao 71 kostimirani glumac, Općina je iz proračuna izdvojila 4.000,00 kn, a Turistička zajednica nula kuna.
Jadranka Nejašmić i Šime Strikoman rade bez honorara.

Folklornu družinu „Krejonca“ utemeljila je Jadranka Nejašmić, ravnateljica knjižnice. Obnovu nošnje i rad družine, gotovo u cijelosti, financirala je Općina. Ravnateljica je skrbila o folklornoj družini, knjižnica čuva cijelu arhivu. Neutemeljenost promjene imena je sasvim jasna i stoga nije riječ o nikakvom osobnom obračunu već o samovolji pojedinaca koji ne cijene tradicijske vrijednosti.

U zapisniku stoji:
Ravnateljica se osvrće na nedostatak prostora općinske knjižnice, statičku nestabilnost zgrade knjižnice i neadekvatnu protupožarnu zaštitu…stoga vijećnike poziva na obilazak knjižnice i zakazivanje tematske sjednice općinskog vijeća…

Matko Baković je kazao da je knjižnici ustupljeno potkrovlje ‘Gotičke kuće’, ali da ravnateljica nije iskoristila dodijeljeni prostor. Također je kazao da zgrada knjižnice nije u općinskom vlasništvu, te da općina ne može samoinicijativno poduzimati nikakve građevinske radove na tom objektu.

U izvješću Joška Egekhera sa sjednice stoji, a ne piše u zapisniku:
Knjižnica, prema stručnom mišljenju, ima i mnogo više knjiga nego je to normama određeno za knjižnice u Hrvatskoj, pa se nije čuditi da nema prostora za njihov smještaj.

Knjižnica posjeduje dva mala protupožarna aparata.
Knjižnični fundus sadrži blizu 24 000 knjiga što je preveliki teret koji sigurno nije statički predviđen.
Zar je vlasništvo bitnije od zaštite vrijedne građe? Bi li neimenovani vlasnik zgrade bio odgovoran za eventualnu štetu ili Osnivač knjižnice?
Na policama na katu više nema mjesta.
U traženom ormaru na katu za referentnu građu smeće je Turističke zajednice s kojim su upoznati predsjednik Vijeća i Načelnik. Oslobođenih nekoliko polica unutar toga smeća je podcjenjivanje knjige i knjižnice. Predsjednik vijeća se nakon obilaska i obećanja rješavanja problema više ne javlja ni na telefonske pozive.

Ravnateljica je s razlogom molila za obilazak jer mnogi vijećnici nemaju niti predodžbu o stvarnom stanju u knjižnici budući ju ne posjećuju. Stoga, kako smiju raspravljati o nepoznatom?!
Neke knjižnice, kao supetarska i Gradska knjižnica Marka Marulića u Splitu, ponose se većim brojem knjiga po stanovniku od predviđenog hrvatskog standarda. Prema mišljenju nekih vijećnika to je manjkavost naše knjižnice.
Načelnik bi, uvjerena sam, bio sretan da knjižnica i ne postoji. Knjige mu ne trebaju, a ravnateljica nije poslušna.
Predlažete li obustavljanje daljnje nabave? ili pak spaljivanje viška knjiga?

* Stavovi izneseni u kolumnama, vašim vijestima i komentarima osobni su stavovi autora i ne izražavaju nužno stav redakcije portala BOLinfo.hr