Tekst: Saša Paparella | Izvor: Poslovni.hr

U današnjem Poslovnom dnevniku novinar Saša Paparella iscrpno je obradio problematiku najavljenog projekta Borak, s osvrtom na nezadovoljstvo mještana i sve što se proteklih tjedana događalo u Bolu vezano za ovu temu. 

Tekst uz odobrenje autora i Poslovnog dnevnika prenosimo u cijelosti. 

Boljani protiv proširenja hotela

Najveći brački hotelijer, Jako Andabak, koji u svom portfelju pod brendom Bluesun ima tvrtku Hoteli Zlatni rat d.d., u suradnji s njemačkim turoperatorom TUI u Bolu namjerava porušiti hotel Borak kapaciteta 278 postelja i sagraditi novi, pod nazivom Magic Life.

Bluesun se ozbiljno priprema za početak radova na 55 milijuna eura vrijednom projektu. U Borku su već obustavili buking nakon 1. listopada, vjerujući do će do tada dobiti sve dozvole te početi s uklanjanjem postojećeg hotela, otvorenog 1976., i gradnjom novog. Bude li sve išlo po planu, Magic Life bit će otvoren u svibnju 2020.

Zbog tog se projekta, koji nazivaju megalomanskim, dio Boljana pobunio, a njihovi su se stavovi mogli čuti na javnoj raspravi održanoj pod nazivom Projekt Borak – sumrak našeg Bola i pod geslom ‘spriječimo katastrofu’. Organizatori, Udruga za bolji Bol, Pokret otoka i Inicijativa mladih Bol, javnosti su predstavili dokumentaciju po kojoj se planira gradnja, kako su rekli, “1200 all inclusive ležaja u mastodontu od 25 metara visine, umjesto dosadašnjih 16 metara“. Upozoravaju i na mogućnost izgradnje lukobrana za katamaran iz Zračne luke Split, a plaše se i da će Andabak privatizirati plažu ispred hotela.

Želimo reći Boljanima kako nije riječ samo o običnoj adaptaciji dotrajalog hotela Borak. Naš je turizam došao do svog maksimuma i teško će podnijeti takav pritisak novih tisuću gostiju. Umjesto sadašnja četiri, hotel će imati i do sedam katova. Zauzvrat Bol dobiva samo 15 milijuna kuna komunalnog doprinosa, koje će ionako biti utrošene na potrebe tog projekta. Ne treba nam taj veliki kruzer, usidren u šumi. Takva pozicija, s pogledom na Zlatni rat, zaslužuje Hilton, a ne TUI s all inclusive publikom

rekla je Ana Marija Botteri, predsjednica Udruge za bolji Bol.

Na tribini se čulo kako u Bolu ne trebaju niti nova radna mjesta, jer u sezoni ionako kronično nedostaje radne snage. Upozoravalo se i na moguće redukcije vode, kao i na štetnost najavljenog desalinizatora.

Jako Andabak tvrdi kako je cijela priča prenapuhana.

Ti ljudi nemaju dovoljno informacija. Za početak, nije riječ o 1200 već o 920 ležajeva, dakle 642 više nego dosad. Što se tiče zapošljavanja, stari Borak imao je 60 ljudi, a u novom će ih biti oko 250. I nisu to samo sezonski poslovi, jer nam TUI – inače najveća turistička agencija na svijetu, s gostima najveće platežne moći – garantira 85-postotnu popunjenost hotela 182 dana godišnje, što znači da će se raditi deset mjeseci, de facto cijelu godinu. To neće biti samo all inclusive program, već jedan potpuno novi, fleksibilni proizvod, gdje gost sam izabire želi li samo noćenje s doručkom, polupansion, puni pansion…

Planiramo da hotel ima kvalitetu pet zvjezdica. Kod našeg projekta nije glavni benefit izravna financijska korist za općinu Bol, nego činjenica što dovodimo goste značajno veće platežne moći nego što su dosad bili. To međutim iziskuje prenamjenu cijelog mjesta i podizanje kvalitete destinacije, jer će gosti izlaziti u mjesto i tražiti neke nove usluge i višu kvalitetu. Čini mi se da Bol u zadnje vrijeme stagnira i pitanje je da li je spreman na takve goste

kaže Andabak.

Dodaje kako se Bol zadnjih godina „previše okrenuo apartmanima, što je potpuno krivi smjer. Bol je ranije imao nekoliko stotina hotelskih soba više nego što danas ima”.

Poriče namjeru izgradnje mula za prihvat katamarana i nudi logično objašnjenje –  aerodrom na Braču se proširuje, pa više nema rezona da gosti dolaze na otok preko splitske zračne luke i tamo se ukrcavaju na brod. “Doduše, u sklopu uređenja plaže postavit ćemo u more pontone, ali oni će služiti samo za neke sportske aktivnost, sunčanje, možda i večere“, dodaje Andabak.

Dio Boljana pribojava se upravo termina “uređenje plaže”, jer se pribojavaju da bi ih hotelijer u narednom koraku mogao koncesionirati, a njima onemogućiti pristup. “Moći ćemo na kupanje samo na plažu za pse, jer jedino ona nije uređena“, kažu neki od njih.

Andabak tvrdi kako “nema šanse” da zatvori pristup bilo kojoj plaži.

Želimo upravljati plažom kako bi ona bila kvalitetnija, ali sigurno neće biti zatvorena, jer za takvo što nema ni mogućnosti niti potrebe. Uređena plaža ima veći kapacitet prihvata gostiju, a njih možda bude i manje nego dosad – ubuduće će nam dolaziti puno Engleza, koji nisu toliko skloni kupanju u moru, pa uz novi hotel gradimo tri ili četiri ogromna bazena.

Najviše ga je razljutila tvrdnja izrečena prilikom javne rasprave kako, iako po prostornom planu županije najmanje 40 posto građevne čestice mora otpadati na zelenilo, investitor taj udjel navodno svodi na tek 20 posto, “a da to maskira služi se opasnim presedanom kojim zbraja postotak zelenih površina čitave turističke Bluesun zone, iako su svi zakonski parametri temeljeni na građevinskim česticama. Projekt novog hotela Borak zapravo predviđa izgrađenost građevne čestice od oko 80 posto. Novi će objekt prekriti čitavu građevinsku parcelu”, tvrde bolski aktivisti.

Tu nema istine, jer za izradu bilo kojeg prostornog plana postoje i zakoni i nadležna županijska tijela. Mi planiramo graditi manje od zakonskog maksimuma

odgovara im Andabak.

Kako bi mogao sagraditi novi hotel, koji toliko premašuju kapacitet onog starog, Andabak treba građevinsku dozvolu, te novi urbanistički plan uređenja (UPU) i prostorni plan (PPUO) za područje Borak- Potočine (tzv. zona Bluesun), o kojima odlučuju općinski vijećnici.

To je izrugivanje s procedurom donošenja prostornih planova! Prvo je investitor napravio projekt, temeljem njega se radi UPU i na kraju se mijenja prostorni plan uređenja općine

komentira Ana Marija Botteri.

Njen kolega Josip Bačić iz Pokreta otoka kritizira što je “vijećnike o projektu informirao jedino investitor”. Objašnjava kako će Boljani uvijek biti skloni hotelskoj kući Zlatni rat:

iako je od 2001. u vlasništvu Andabakovog Sunce koncerna, i dalje ju gledaju kao svoju djedovinu i teško im je ići protiv nje. Uz Bonacu i Bretanidu, ovako bi i treći od četiri velika bolska hotela bio all inclusive resort. Od takvih lokalna zajednica nema nikakvu korist, nego samo dodatno opterećenje ionako pretrpanih plaža, ali i infrastrukture koja je pred kolapsom. Uključimo li i privatni smještaj, Bol već ima barem 15.000 ležajeva, a bit će ih i više kad se obnove devastirani hoteli Bijela Kuća i Park. Ovakav projekt širenja hotela Borak bi trajno definirao bolski turizam kao masovni, te bi u pitanje bila dovedena egzistencija mnogih Boljana koji samo zahvaljujući iznajmljivanju privatnog smještaja opstaju u jednoj od najskupljih općina za život u Hrvatskoj

kaže Bačić.

Kad je na javnoj raspravi uznemirena publika počela postavljati pitanja i iznositi rješenja, moglo se čuti i zagrebačke i beogradske naglaske, jedan naturalizirani Boljanin obratio se na materinjem talijanskom, no od 11 općinskih vijećnika pojavilo ih se svega troje, koji su se redom odredili protiv prihvaćanja plana. Mlak interes ostalih vijećnika pokušavao se objasniti činjenicom da je nekoliko njih zaposleno u Bluesunu pa su se možda našli u dilemi. Ili u sukobu interesa, iako nema zakonske osnove koja bi ih spriječila da sudjeluju u glasanju i javno se odrede o gazdinoj viziji razvoja Bola.

Neću se ljutiti ako neki od mojih zaposlenika glasaju protiv onoga što ja mislim da bi bilo najpametnije. Svi oni imaju pravo misliti drugačije – neka sami odluče što je najbolje za Bol. Nema pritisaka, niti će ih biti. Nikome se ništa neće desiti, pa taman da zbog njegovog glasa cijeli projekt propadne. Isto tako, niti oni koji podrže projekt neće ništa brže napredovati u mojoj firmi

kaže Andabak.

To nam potvrđuje i vijećnik Tonći Buljan, jedan od onih koji su zaposleni u Bluesunu- kaže da nije bilo pritisaka u vezi glasanja. Štoviše, on otvoreno najavljuje da neće podržati predloženi plan za Borak.

Ja ne mogu glasati za takav projekt, jer mislim da treba usuglasiti interese svih strana. Bolu nedostaju boutique hoteli, a sami broj kreveta ne podiže kvalitetu. Razgovarao sam s još nekim vijećnicima zaposlenim u Bluesunu i zaključili smo da će svatko glasati po svojoj savjesti, jer nije nas firma postavila u općinsko vijeće, nego građani. Svi mi nastavljamo živjeti u Bolu i zato moramo dobro razmisliti. Sjednice općinskog vijeća su javne, a sada ćemo dodatno tražiti i da naše izjašnjavanje o području Borak-Potočine bude poimenično, kako bi se kasnije točno znalo što je tko rekao

predlaže Buljan.

U općinsko vijeće je ušao na nezavisnoj listi Nataše Paleka Jakšić, koja se također javno protivi planu izgradnje novog hotela.

Andabak nam je još lani najavio obnovu Borka, ali tada nije bilo rečeno da će biti tako velik. Pitala sam njegove direktore kakvu će korist imati Bol. Kako nisam dobila odgovor, ne mogu podržati taj projekt, pogotovo jer bi se mogla ugroziti opskrba Bola vodom, ali i podmorje ispred hotela. Osim toga, puno Boljana ima apartmane i boje se da će im hotel spustiti cijene. Taj je projekt prevelik da bi o njemu odlučivali samo mi vijećnici, najbolje bi bilo raspisati referendum

predlaže Paleka Jakšić.

Dođe li do referenduma, kojeg mogu inicirati glasovi trećine vijećnika, pojavljuju se neki dodatni problemi. Bol naime ima 1630 stanovnika i čak 1605 birača, popriličan broj s obzirom na to da glasovati mogu samo punoljetni građani. Navodno su u mjestu, primjerice zbog novčanih stimulacija za djecu, prijavljeni i brojni stranci koji u njemu ne žive, a to bi mogao biti problem, jer na referendum mora izaći barem 50 posto upisanih birača.

Na zadnjim lokalnim izborima u općinsko vijeće su ušle sve tri prijavljene nezavisne liste, osvojivši preko 50 posto glasova, te pet od 11 mandata, što je lidere dviju etabliranih stranaka natjeralo da dogovore veliku koaliciju HDZ-a i SDP-a, koju oni nježno nazivaju ‘suradnjom’. Tako je  predsjednik vijeća postao jedini vijećnik HDZ-ovac, Matko Baković, inače zaposlenik Bluesuna. Njegova je lista osvojila 17 posto glasova i dva mandata, od kojih je jedan dobio partner, Tomi Fabjanović iz HSLS-a, također zaposlenik Bluesuna.

Čini se da velike stranke nisu davale naputke svojim vijećnicima o projektu Borak. Ante Sanader rekao nam je da Županijski odbor HDZ-a kojim predsjeda, kao i on osobno, nemaju informacije o promjenama UPU i PPUO Borak. “Aktivnosti oko donošenja Planova u lokalnoj upravi u nadležnosti su naših vijećnika i organizacija na terenu. U tim odlukama oni imaju samostalnost i odgovornost“, rekao nam je.

Na stranačku disciplinu ne može računati niti SDP, čija je lista dobila 31 posto glasova i osvojila četiri mandata. Iako načelnik Bola, SDP-ovac Tihomir Marinković, podržava projekt, na javnoj raspravi o novom UPU Borak, održanoj početkom lipnja, Mate Petrić s liste SDP-a otvoreno je rekao: “ja sam na žalost član vladajuće koalicije, ali neću dizati ruku pored svoje savjesti!”

Nazvali smo Petrića, koji se ne želi jasno odrediti o projektu Borak, ali napominje kako je on “protiv megalomanije”.

Načelnik Marinković smiruje sve one koji se pribojavaju da će vijeće o Borku glasati preko ljeta, kad su vijećnici zaokupljeni turističkom sezonom. „Preko ljeta se sigurno neće glasati, da ne ispadne kako to želimo na brzinu pogurati“, uvjerava nas načelnik Marinković.

Nakon javne rasprave o novom UPU i PPUO, u općinu je stiglo čak stotinu primjedbi i komentara.

Građani se vjerojatno boje da će njihovo malo mjesto dobiti još jednu predimenzioniranu građevinu, kao što je na samom Zlatnom ratu bio slučaj s Marijan centrom Zagrepčanina Marijana Šarića, vlasnika tvrtke Europatrade, a ove godine i s novogradnjom koja je niknula pokraj rotora na samom ulasku u mjesto.

„Ma 90 posto tih primjedbi su copy-paste”, odmahuje rukom Marinković. “Andabak ima zdrav projekt, obnavlja objekte stare 40 godina. Bolu treba takav hotel s pet zvjezdica. Ako računamo i odmarališta, Bol još uvijek ima oko 700 kreveta manje nego prije rata. Doduše, nisam ni ja za španjolski model turizma all inclusive ponude, mislim da Bolu to ne odgovara, tako da dio građana opravdano prigovara”, priznaje Marinković. Na pitanje kakvu korist od većeg hotela vidi za Bol, ne daje precizan odgovor, osim što će “štekati kafića biti puniji”.

Nositeljica jedne od nezavisnih lista bila je i sadašnja vijećnica Katarina Marčić.

Nisam za navedeni projekt na način kako je predstavljen javnosti, jer smatram da ne pridonosi kvaliteti našeg turizma, a dugoročno šteti zbog ataka na prostor i očuvanu prirodu, naš najvrjedniji resurs. Niti jedan benefit za lokalnu zajednicu ne vidim, osim što privatniku povećava vrijednost kompanije koja sutra može biti i predmetom špekulantskih igara

kaže vijećnica Marčić.

Kao važan problem Bola vidi i pretjeranu izgradnju apartmana, a za što krivi vijećnike prijašnjeg saziva, od kojih dio sjedi i u sadašnjem općinskom vijeću. “Oni su štetnim odlukama omogućili, pa čak i potaknuli divljanje apartmanizacije u Bolu. Nadam se da ovaj saziv nećemo pamtiti po još jednoj tako lošoj odluci”.
S iste je liste i vijećnik Ivica Šćepanović, no on je spreman podržati Andabakov projekt, i to pod uvjetom da u konačnom prijedlogu odluke ostanu svi infrastrukturni elementi kao što su desalinizator, pročistač i sve ostalo što je Bluesun predstavio vijećnicima.

Ako se ispune svi tehnički uvjeti predviđeni projektom, dakle s minimalnim ‘napadom’ na postojeću infrastrukturu, ne vidim razloga za njegovo stopiranje. Infrastrukturu smo već dovoljno napali apartmanizacijom, koja je dobrano unakazila prostor. Nakon 40-ak godina radi se investicija koja doprinosi zapošljavanju i bitnom poboljšanju usluga koje pruža Bol. Osim toga, projekt je vezan uz dolazak TUI- ja i sve veći dolazak skandinavskih gostiju, iako bih bio puno sretniji da ne planira all inclusive uslugu

kaže Šćepanović.

Glas protiv projekta na tribini je energično najavio još jedan nositelj nezavisne liste, lokalni ugostitelj Tonči Kukoč Bager, koji je na javnoj raspravi spomenuo “trgovinu” glasovima o sudbini novog hotela.

Ne želimo takav projekt. Nije slučajno što su hoteli u Bolu građeni do visine od 17 ili 18 metara, jer tako su ostali sakriveni među borovima. Sada žele hotele od 25 metara, a okolne borove će uglavnom posjeći! Nama to ne treba, ionako je prevelika gužva posvuda. Kad taj hotel bude gotov, Boljani će svoje apartmane moći iznajmljivati jedino njegovu personalu

kaže Kukoč, koji se nada da će na sjednicu vijeća biti pozvani i novinari.

Za dio nezavisnih vijećnika načelnik Marinković kaže da su “dio interesne grupe koja želi Zlatni rat za sebe… Moramo biti oprezni, bilo je pokušaja prevare na Zlatnom ratu koji je spriječen“, referira se načelnik Marinković na lanjske događaje, kad je Skupština splitsko-dalmatinske županije donijela odluku kojom se zagrebačkom Sportu B, tvrtki bez prihoda i zaposlenika, povezanoj s poduzetnikom Zoranom Gopcem, daje koncesija za gospodarsko korištenje Zlatnog rata, a zbog čega je morao odstupiti HDZ-ov župan Zlatko Ževrnja. Zbog pritiska Boljana i medija Ministarstvo mora uputilo je inspekcijski nadzor i konstatirane su povrede čak tri zakona, pa je natječaj poništen.  Boljani su još 2002. uspjeli spriječiti Igora Štimca, kad je s dnevnog reda Županijske skupštine povučen prijedlog odluke da se 12-godišnja koncesija na Zlatni rat dodijeli Modulu iz Metkovića. Koncesiju je tada dobila lokalna komunalna tvrtka Grabov rat, u vlasništvu općine Bol, koja koncesiju godišnje plaća 1,1 milijun kuna. Koncesija im je u međuvremenu istekla.

Sada čekamo novi zakon o koncesijama pa ćemo raspisati novi natječaj za Zlatni rat“, najavljuje načelnik Marinković.

Oko Zlatnog rata u sezoni se vrti ogroman novac, pa se lani na natječaj za koncesiju za plažu Zlatni rat, uz Gopca, javila i tvrtka Auro Bol u vlasništvu Ivana Ivančića Bose, poduzetnika iz Sesveta. Ivančić na Zlatnom ratu još od 2011., otkako je na natječaju izborio potkoncesiju, drži koktel bar Auro. Godišnje za najam koncesionaru plaže, općinskoj komunalnoj tvrtki Grabov rat, plaća 320.000 kuna. Taj montažni objekt s terasom podignut je na 300 četvornih metara u Značajnom krajobrazu plaže Zlatni rat. Iako je Ivančić, čim je podigao bar, dobio nalog za njegovo rušenje, ništa se nije dogodilo. Načelnik Marinković, koji je ujedno i predsjednik općinskog koncesijskog vijeća, a 2011. upravo je on s tim problemom upoznao Općinsko državno odvjetništvo u Supetru i Policijsku postaju Brač, rekao nam je da se “ne sjeća zašto je taj objekt trebao biti srušen“.

Uklanjanje ugostiteljskog objekta na pomorskom dobru u nadležnosti je građevinske inspekcije Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, gdje nam je odgovoreno da je “uvidom u evidenciju kojom raspolaže građevinska inspekcija utvrđeno da je investitor ishodio koncesiju za navedenu lokaciju te će shodno tome građevinska inspekcija obustaviti upravni inspekcijski postupak. Za daljnje postupanje na navedenoj lokaciji nadležno je komunalno redarstvo”.

Uspješni poduzetnik Ivančić – lani su njegove tvrtke u Bolu uprihodile 15,2 milijuna kuna – široj javnosti postao je poznat otkako je prošlog ljeta njegovog kuma Zdravka Mamića u Bolu napao jedan mještanin. Ivančić se na Braču pojavio nakon rata, 1999. kupio je hotel Kaštil u središtu Bola, te uz njega drži pizzeriju Topolino i riblji restoran Vusio, ali i koktel bar Varadero, najpopularnije mjestu za izlaske. Zbog svega toga, Ivančić u Bolu ima snažan utjecaj. Uz njega, suvlasnik hotela Kaštil je Zagrepčanin Mladen Kušeković, uvoznik Nissana za RH.

Ivančić nastavlja ekspanziju, pa je tako lani na Zlatnom ratu otvorio i Club 585. Klub je otvoren zahvaljujući tome što je obuhvat Značajnog krajobraza Zlatni rat 2011. sveden sa 70 na 13 hektara, što je omogućilo urbanizaciju ostatka prostora. Načelnik općine tvrdi kako se pokušao usprotiviti tako drastičnom smanjivanju zaštićene površine.

Ja sam tražio da ostane zaštićeno svih 70 hektara, svađao sam se u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOEU), no oni su imali svoje podatke i nisam uspio

kaže Marinković.

U resornom ministarstvu su nam objasnili u čemu je bio nesporazum.

Površina Zlatnog rata nije u naravi smanjena nego je u jednom periodu, zbog nedostatka podataka, bila pogrešno vođena. Naime, sukladno aktu o proglašenju, kojeg je 1965. donio tadašnji Zavod za zaštitu prirode SRH, granica područja navedena je kao ‘od Pakline do rta Borak’ (koja ide obalnom linijom) i ‘ceste za Murvicu’, koja čini sjevernu granicu područja na kopnu. Na topografskoj karti bile vidljive dvije paralelne ceste za Murvicu (tzv. gornja – sjeverna i donja – južna). U tom razdoblju smatralo se da je granica sjeverna cesta, a uz takvo tumačenje površina poligona područja bi zbilja iznosila 70 hektara. Ministarstvo je zatražilo očitovanje od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split koja je od te dvije ceste postojala u doba proglašenja. Sukladno navedenom očitovanju iz rujna 2011., na aerofotogrametrijskom snimku iz 1966. evidentirana je samo donja cesta, te je tako nedvojbeno utvrđeno kako je upravo ta cesta sjeverna granica područja. Gornja cesta izgrađena je tek 1973. Nakon toga ucrtan je poligon područja, a koji ima površinu 12.78 hektara.

Ana Marija Botteri smatra kako je

stvarna sjeverna granica zaštićenog značajnog krajobraza plaže Zlatni rat stara cesta za Murvicu, ucrtana već u Austrougarskim kartama, što objašnjava 70 hektara površine. Sve ostalo su ‘tumačenja’ na štetu zaštićene prirode.

Kako bilo, u svakoj varijanti zaštićeno područje obuhvaća i obalu ispred hotela Borak, na kojoj se planiraju veliki projekti.

Okvir – nove plaže

Općina Bol planira nasipanjem morske obale stvoriti nove plaže uz šetnicu koja vodi do Borka, a kako se žalo ne bi prebrzo vratilo u more novim općinskim planom korištenja pomorskog dobra predviđen je niz od čak sedam lukobrana. Takvu ideju načelnik Marinković pravda rasterećenjem Zlatnog rata. Aktivisti pak strahuju da će takvim nasipanjem biti trajno uništena obalna crta i vizura Bola, a mogle bi se i narušiti morske struje koje formiraju Zlatni rat.

Na čuvenu plažu u sezoni svakodnevno stižu izletnički brodovi s po više tisuća turista iz Makarske i nekih drugih mjesta, koji stvaraju ogromnu gužvu i time tjeraju goste Bola da se kupaju na nekim drugim mjestima. Zato se načelnik Marinković, ali i dio vijećnika, zalažu za naplatu ulaznica na Zlatnom ratu, izuzimajući domicilno stanovništvo, te goste koju boravišnu pristojbu plaćaju u Bolu.