Tekst: Ivona Ćirak / Makarska kronika | Izvor: Slobodna Dalmacija | Foto: Ivo Ravlić / HANZA MEDIA

Uložili milijune u luksuzne vile i nadali se masnoj zaradi, a umjesto ‘Beverly Hillsa’ dobili favelu: gosti žele pogled na more, a kada dođu pred nosom ih dočeka peterokatnica

U samo jednoj godini broj kuća za odmor na području Makarske porastao je za čak 20 posto. U protekloj je godini, naime, bio 91 takav objekt, a ove ih je godine 112.
Makarske vile i kuće za odmor raspolažu s više od 600 ležajeva, što je također povećanje za petinu. Kada bismo iste postotke prenijeli na apartmane, to bi bio porast za 2500 postelja.

“Epidemija” vila posebno je vidljiva u Velikom Brdu, koje je u samo dvije godine poprilično promijenilo svoju vizuru. Kuća za odmor je sve više, ostali sadržaji osim prirode u najmanju su ruku zanemarivi, a domino efekt gradnje vila u vrlo kratkom vremenu dobio je svoje rezultate koje graditelji, ili barem dio njih, nisu očekivali.
Naime, kako doznajemo u agencijama za nekretnine, sve se više tzv. vila prodaje, a i Ljilja Matić iz “Novog doma” i Višnja Klaričić iz “Albatrosa” slažu se da će vlasnici morati sniziti cijene ako žele prodati svoje nekretnine.
Zanimljivo je da je dobar tih vila izgrađen upravo s ciljem da se poslije prodaju i da se na njima okrene novac, jer su investitori, kažu naše sugovornice iz agencija za nekretnine, bili uvjereni da će se objekti lako prodati.
Još jedna od posljedica stihijske gradnje u Velikom Brdu i Požarima jest strmoglavo obaranje cijena pa cijena noćenja, kako doznajemo od Dubravke Paunović iz turističke agencije “Prominens”, koja surađuje isključivo s vlasnicima kvalitetnijih objekata, poglavito kuća za odmor, pada za 30 posto.

– I neće se tu zaustaviti, nego možemo očekivati da će i dalje padati – kaže Paunović, a s njom se slaže i njezina kolegica Matea Šarić.

Upravo zbog ovakvog trenda agencija “Prominens” u 2018. godini radi samo s četiri objekta na području Velikog Brda! S ostalima su raskrstili iz dvaju razloga.
Prvi je činjenica da je Veliko Brdo preizgrađeno pa u agenciji smatraju da uz luksuz u opremanju interijera i eksterijera vila izostaje luksuz koji se mjeri u veličini okućnice, pogledu, te udaljenosti od druge vile koja se sve više smanjuje, pa se, kako veli Paunović, iz toga razloga počinju podizati visoki ogradni zidovi i od desetak metara.

Drugi razlog zašto su s 10-15 vila, od ukupno 100-tinjak s koliko posluju, Veliko Brdo sveli na 3-4, leži u snazi građevinskog lobija koji ignorira činjenicu da ljudi smješteni u kućama za odmor trebaju odmor, a odmora zbog tutnjave gigantskih građevinskih strojeva nema sve do mjeseca srpnja kada se javlja druga vrsta buke.

– Osim buke strojeva, tu se sada javlja i buka kao posljedica brojnosti stanovnika koja je očita u Velikom Brdu – kaže Paunović. Kolegica Šarić dodaje da se naselje zamišljeno kao elitna lokacija u vrlo kratkom vremenu pretvorilo u “favelu vila”.

– U Kronici je izašla reportaža o vili koja uistini izgleda prekrasno, no problem se u praksi javlja zbog okruženja, a ne samog uređenja kuće i njezinih domaćina. Događa se da gost rezervira smještaj, ali kad dođe, vidi kakvo je okruženje, vidi da nema pogleda jer ga je zagradila neka druga kuća, i on kaže: vi ste meni uskratili ono zbog čega sam došao.

Iz tog razloga od iznajmljivača tražimo da nas izvještavaju o stanju na terenu i eventualnim promjenama. Ako je jedne godine bio pogled na more, a iduće je ispred te kuće nikla druga, onda mi to moramo znati. A nažalost ima slučajeva gdje se to događa.
Na primjer, na Požarima smo imali odličnu suradnju s vlasnicima kuće za odmor na dvije etaže, ali u međuvremenu je umjesto pogleda na more ispred kuće podignuta peterokatna stambena zgrada s dva ulaza. Čovjek kojemu se nešto takvo dogodi turizmu može reći “adio” – kaže Paunović.
Prema njezinim informacijama, na području Makarske ima 300-tinjak vila, iako je takvih registrirano “samo” stotinjak.

No, treba imati na umu dvije stvari. Prva je činjenica da, kako nam kaže i Tonči Lalić, nekadašnji direktor TZ-a Makarska, Ured za gospodarstvo u ovom trenutku ima 70 zahtjeva za kategorizacijom koji su u obradi, i to mahom luksuznih vila i apartmana.

– Situacija od prije 5-6 godina ne može se usporediti s današnjom. Sad je strašno puno vila, a brojka je za nekoliko puta narasla – kaže Lalić.
Prema njegovim procjenama, i do 500 posto u samo nekoliko godina. Osim činjenice da zbog velikog broja zahtjeva na čekanju te mogućnosti da je dio kuća za odmor registriran i drugačije, kao apartmani, ne možemo imati pravu sliku o stanju na terenu, imamo i naličje problema.

U agenciji za prodaju nekretnina “Albatros” kategorički tvrde da su se te kuće i gradile za prodaju, a ne za iznajmljivanje.
– U agencijama su ih pogrešno savjetovali, govorili su im da će se to lako prodavati, a sad imamo situaciju da se ne mogu postići cijene koje se traže, a dosežu i do milijun eura – kažu u “Albatrosu”.
Agentica za nekretnine Ljilja Matić govori vrlo slično.

– Da, dogodio se bum s izgradnjom vila, to je postalo jako popularno posljednjih godina, međutim, činjenica je da ih je jako puno. Istina je i da imamo taj trend prodaje vila, a razlozi su razni. Ima dosta ljudi koji su ih upravo i gradili za prodaju, vjerujući da će se netko od kupaca brzo pojaviti. Međutim, kako je ponuda velika, bit će neminovno spuštanje cijena.
Uvjerena sam da će turizma uvijek biti, jer more je vječno, i naše će destinacije uvijek biti zanimljive, ali neke će se stvari morati mijenjati i cijene će padati, ako ljudi žele prodati, odnosno iznajmiti.
Mišljenja sam da je trebalo bolje planski osmisliti takve lokacije jer zaista imamo previše kuća i zbog stihije počinjemo sličiti na Španjolsku. Ima prekrasnih kuća, s pogledom, što se kaže, od milijun dolara, nema tu improvizacije, sve je fantastično, pa je teško špekulirati s cijenama.
Neke se prodaju za 300 tisuća, a druge za milijun eura. Ipak, moram istaknuti da goste primarno ipak zanima autohtoni dalmatinski stil, i to se deftinitivno najbolje prodaje – zaključuje Matić.
A kupci su, dodaje, iz cijeloga svijeta. Znaju što hoće, a to su mediteranski stil i autohtoni materijali, bez sve popularnije grandioznosti koja, međutim, uvijek nalazi svoje kupce.
Unatoč tome što stranci preferiraju meditaranski ugođaj i prednost daju okruženju i pogledu više no luksuzu, posljednjih je godina kod nas, kaže Dubravka Paunović, sve više kuća koje su izuzetno glamurozno uređene. Međutim, počesto, kaže, ne zadovoljavaju ostale elemente: mir, tišinu, intimu, otvoreni pogled.
– Po mome mišljenju, makarskom se turizmu opasno trese stolica, a ostat će samo “najhrabriji”. Dakle, turizam će ostati za one koji imaju sreće živjeti u nekoj zabiti, ili za one koji imaju autohtone kuće koje nude potpuni mir i ambijent i koji ne eksperimentiraju s cijenama.
Uvijek će postojati kritična masa turista koji će nam dolaziti, a ovaj višak “vrijednosti”, ne znam što će s tim biti. Evidentno je da Veliko Brdo propada, svak svakome gleda u pijat. Možda će te kuće služiti za novu radnu snagu u turizmu, jer planiraju se graditi novi hoteli…

Ako ćemo iskreno, osim načina na koji su kuće izgrađene, što je gore zaista luksuzno?! Imamo jedan restoran, za drugi i ne znamo kad i kako radi.
Pogriješili su investitori što su na parcelama gradili dva objekta umjesto jednoga. Gosti to ne žele, jer oni koji će rezervirati skupu vilu, vjerujte da doma žive u još luksuznijim uvjetima. Njima je, ponavljam još jednom, najbitniji mir i prilika da se odmore. A Veliko Brdo to više ne nudi; ono je po meni tipični primjer devastacije prostora, kako životnoga, tako i turističkoga – otvoreno će Paunović.

Njezina kolegica Matea dodaje kako rješenja za devastaciju prostora, pa samim time i uništavanje same srži onoga zbog čega gosti žele dolaziti, na vidiku baš i nema.

Vesele ih, kažu, pomaci i volja u samoj Turističkoj zajednici. Prvi ih je put u 11 godina rada agencije “Prominens” netko, pri čemu misle na direktoricu Hloverku Novak-Srzić, sve skupa pozvao da izraze svoje mišljenje i iznesu probleme u turizmu. Imali su nekoliko sastanaka, no svima je zajedničko jalovo lamentiranje turističkih radnika i dojam da se neće ništa promijeniti.

– Gospođa Novak-Srzić ima volju, ljudi u uredu TZ-a uistinu se trude, ali TZ nema ovlasti. Oni koji imaju ovlasti ne vide problem. A tlo je toliko klimavo da ne znam postoji li opcija da se sve ovo riješi, osim, ne daj Bože, više sile.

Ponekad mi se čini da – ne želim da me se pogrešno shvati – samo viša sila poput onog potresa iz 60-ih može stvari koje izmiču kontroli dovesti u nekakav balans. Voljela bih da ljudi koji imaju moć u rukama pogledaju bar jednu, ako ne pet godina unaprijed, i postave se na vrijeme prema ovim negativnim trendovima zbog kojih se u agenciji pitamo što ćemo raditi za dvije-tri godine. Jer ovako neće na dobro izaći – kaže Matea Šarić.
Gradonačelnik Jure Brkan u rukama ima moć, ali ne vidi problem. “Višak” vila nema, kaže, veze s vlašću ni njihovim strategijama, nego s tržištem. Uvjeren je da ih diktira potražnja na tržištu, premda se agenti za nekretnine s time ne bi složili.

– Područje Velikog Brda je veliko i trebalo bi detaljnije u tom slučaju odrediti gdje se što može graditi – kaže, ali takvi se koraci ne poduzimaju, niti su na pamet pali njegovim prethodnicima. Ne muči ga ni višak kapaciteta. Sve će se to po njemu dovesti u balans kada se izgrade hoteli koji su, ponovit ćemo još jednom tu frazu kojom se ova vlast rado služi, generator razvoja turizma.

Što će u tom slučaju biti s viškom gostiju, jer će njihov broj narasti? Brkan kaže da će se plaže morati nasipati i da je to jasna stvar. Ako bi otvaranje hotela i dovelo do produljenja sezone, pitanje je što je s dodatnim sadržajima, a tu sinergije nema.

I dok aktualna vlast širenje urbanih zona očito povezuje s razvojem, u turističkim agencijama upozoravaju da će upravo manje ruralne sredine dobiti mogućnost za procvat, dok će Makarska sve više sličiti na Španjolsku koja je već doživjela svoj vrh izgrađenosti i uvidjela da to nije dobro.
– Od Velikog Brda i općenito Makarske sve više odustajemo, jer to više nije taj tip turizma koji žele gosti. Usmjerili smo se na Bast, Kotišinu, Gornje Tučepi, Omišku zagoru te Zaostrog i Živogošće koji su gostima sve zanimljiviji – kaže Dubravka Paunović.
Da se prostor itekako može zaštititi, pokazuje slučaj iz Zaostroga, točnije, Gornjeg sela, gdje se rađa jedan novi turizam, no gdje su vlasnici, isljučivo domaći ljudi, bez priljeva kapitala sa strane, sami svjesni značenja suradnje i općeg dobra, pa su u svrhu zaštite prostora osnovali i udrugu. Ali o tome u sljedećem broju…

Izvor: Slobodna Dalmacija