Tekst: Tina Barbarić | Izvor: tportal
Festival Odvalimo se poezijom u Bolu na Braču održava se od 31. kolovoza do 2. rujna, a inicijatorica projekta Sanja Baković za tportal govori o prošlogodišnja ‘Dvo dona eksperimentalnega programa’, kako je nazvala premijeru događaja koji je još u povojima, ali i o tome što su priredili u najnovijem, proširenom izdanju

‘Bol je poznato turističko središte s prekrasnom prirodom i plažama, no već 29 godina ima i Bolsko lito, vrlo bogato kulturno ljeto, manifestaciju koja traje četiri mjeseca i u okviru koje se održavaju koncerti, predstave, izložbe, promocije, kao i drugi manji festivali’, kaže Sanja Baković, dodajući da je u program Bolskog lita prošle godine ušao i festival Odvalimo se poezijom.

‘Bila mi je velika želja da ovaj projekt zaživi u mojem rodnom mjestu. Lani smo to nazvali ‘Dvo dona eksperimentalnega programa’, a ove godine on se širi na tri dana, uz neke nove momente’, kaže Baković.

Kao i u premijernom izdanju, tako je i ovaj put prva večer programa posvećena pjesničkim glasovima otoka Brača, a gost je bolski umjetnik i pjesnik znani Ivica Jakšić Čokrić Puko, koji je posebno za festival pripremio svoj poetski performans.

‘Drugog dana zajedno ćemo posjetiti prirodno-povijesnu znamenitost, Zmajevu spilju iznad Murvice nedaleko od Bola, čuti nevjerojatnu priču o Zmajevoj spilji i vidjeti njezine reljefe te u atmosferi u kojoj su živjeli brački pustinjaci, koji su samostane i pustinje s južne strane otoka naselili još u 15. stoljeću, pročitati nekoliko pjesama mističnih pjesnika koji su način života i duhovnu srodnost dijelili i s bračkim pustinjacima’, najavljuje Baković.

U večernjem programu drugog dana predstavit će se splitski pjesnik Siniša Kekez svojom knjigom ‘Splita mi je puna kita’ (Redak, 2016.), a bit će promovirane i dvije nove knjige poezije, knjiga ‘Ljeto’ (MeandarMedia, 2017.) splitske pjesnikinje Katje Grcić, te knjiga ‘Bezbroj i druge jednine’ (MeandarMedia, 2017.) solinske pjesnikinje Nade Topić.

Posljednjeg dana održat će se panel o poeziji na društvenim mrežama, u kojem će glavnu riječ imati pjesnik i slikar Hrvoje Marko Peruzović, dobitnik nagrade Post Scriptum za književnost na društvenim mrežama 2016.

‘Razgovarat će se o prostoru širenja poezije i ulozi društvenih mreža s obzirom na to da je i sam projekt Odvalimo se poezijom krenuo upravo s društvene mreže’, objašnjava Baković.

Dojmovi s prošlogodišnjeg festivala su, kaže, više nego dobri.

‘Večer bračkih pjesnika bila je lani izvrsno posjećena i spontano se razvila diskusija o različitosti idioma u svakom od bračkih mjesta, a iz nastupa pjesnika i pjesnikinja čulo se i vidjelo da je na našem otoku svako mjesto još i otok za sebe, u jeziku i pjesničkim motivima’, kaže Baković i napominje kako je prva lekcija – ne odustati.

‘Pjesnike treba dovući na otok, nekima je to daleko, festival je još mali i nepoznat pa nekima nije zanimljivo doći. Publiku treba naviknuti da poezija u Bolu postoji, da mogu i sutra šumprešovat’ (peglati) i gledati TV, da se izvuku iz kuće… Lekcija je i ustrajati da se ostane među ljudima, izaći iz knjižnica i tvrdih formi, čitati pod vedrim nebom, u dvorištima, pod stablima, u prirodi – recimo mi smo u Bolu u svibnju čitali na punti plaže Zlatni rat i to smo nazvali čitanje moru’, kaže.

Publika u Bolu se širi, tvrdi Baković te se nada da će ove godine na pjesničke programe doći još više ljudi.

‘U Hrvatskoj se poezija čita u knjižnicama, na festivalima, u klubovima, evo i na malim okupljanjima na otocima. Samo na Braču sad imamo tri pjesnička festivala, tradicionalnu smotru Ča-kaj-što u Selcima i festival čakavske riči ‘Stjepan Štefe Pulišelić’ u Škripu. Mi ‘odvaljivači’ smo novi i manje poznati, i nipošto ovim cijenjenim manifestacijama koje postoje dug niz godina ne krademo prostor, već ga obogaćujemo spajajući tradicionalno i suvremeno, novo i staro, formu i neformu, kulturni prostor i prostor prirode’, objašnjava Baković te dodaje da su ove godine mladi pjesnici grupe 90+ čitali u Komiži te da na Hvaru postoji događanje Rudinart, na kojem čitaju hvarski pjesnici.

‘Dakle prostor poezije se širi. Sva spomenuta događanja razlikuju se stilski i konceptualno, kao što se pjesnici razlikuju po svojim poetikama’, kaže Baković, dodajući da su i društvene mreže zanimljive u kontekstu širenja poezije.

‘Ljudi na njima objavljuju svoje autorske pjesme te pjesme omiljenih autorica i autora. Na koncu, tako je nastao i projekt Odvalimo se poezijom koji sada ima svoju stranicu na Facebooku. S druge strane to je nefiltrirani prostor u kojem se objavljuje bez kriterija, pa ima puno kojekakvih piskaranja koja se zovu poezijom, ali kvaliteta se uvijek iskristalizira’, zaključuje Baković.