5. planinarski križni put naše biskupije – zajedništvo vjere Brača, Hvara i Visa

5. planinarski križni put naše biskupije okupio je ove godine na otoku Hvaru  gotovo 1000 vjernika – hodočasnika s tri otoka biskupije. Gotovo njih 500 došlo je u petak poslijepodne, 29. ožujka s Brača i Visa, a  ostatak vjernika okupio se iz hvarskih župa predvođen župnicima i svećenicima, okupljenim u petak na zajedničkim bdijenju, molitvi i proscesiji po Hvaru, a u subotu, 30. ožujka na cjelodnevnom križnom putu.

Bolsku je  grupu od pedesetak vjernika vodila velika pomagačica u župi, Marina Lalić.  a s njima je u subotu bio i padre Ivo Plenković

U petom i dosad najvećem zajedničkom trootočkom hodočašću vjernici su  prohodali preko dvadeset kilometara te na 14 postaja od Brusja do Hvara preko Velog Grablja, vidjeli prekrasne obnovljene, ali i zapuštene crkvice.

Susret je tradicionalno  zaključen Svetom misom u hvarskoj katedrali na kojoj su bili brojni svećenici  te svi hodočasnici, a misu je predvodio biskup Petar Palić.

Bračani i Višani zahvaljuju od srca organizatorima i domaćinima na prekrasnom gostoprimsttvu u crkvama i po domaćinstvima, bogatoj okrepi cijelim putem i odličnoj organizaciji. Velik broj hodočasnika (a don Ivan je u jednom trenutku izbrojio 948 sudionika) sa tri otoka, prekrasno vrijeme i uočljivo zajedništvo, učinili su ovaj biskupijski križni put uistinu uspješnim i bogatim, a svi su se sudionici, otočani putnici, vjerujemo, svojim domovima vratili sretno umorni i bogatiji.

U nastavku donosimo fotogaleriju i kratki opis postaja hvarskog križnog puta.

 

Postaje križnog puta

1. Župna crkva sv. Jurja u Brusju. Gradnja crkve započela je u 17. st., a današnji je oblik dobila pregradnjama u 18. st. i uglavnom je rad domaćih majstora. Posvećena je mučeniku sv. Jurju,čiji se kip na pročelju pripisuje školi Jurja Dalmatinca, a potječe iz dominikanskog samostana u Hvaru. Na glavnom oltaru je svečeva slika, rad Brušanina Ive Dulčića, a u crkvi se nalaze i Dulčićevi mozaici postaja križnog puta.
2. ,,Gospino” kraj Brusja.  Lokalitet ,,Gospino” je mjesto odakle su mještani iskazivali štovanje viškoj Gospi od Velog Sela. Ujedno je mjesto odakle su Brušani motrili Viški boj 1866. i sa župnikom Jurjem Plančićem molili za pobjedu našeg brodovlja. U taj spomen bio je podignut drveni pa željezni, a konačno 1991. i sadašnji kameni križ. Nasuprot križu je i reljef Gospe, rad domaćeg kipara Stipe Miličića.
3. U Bruškom poju
4. Crkva sv. Dominika. Crkvu je 1937., u čast svoje obitelji dao sagraditi povratnik iz Amerike Ivan Budrović, a posvećena je sv. Dominiku i Petronili, premda je mještani nazivaju crkvom sv. Roka. Od 2012. se u njoj slavi misa na dan sv. Dominika.
5. Križ iznad Velog Grablja.    Od više križeva, od kojih su neki na prilazima selu, a drugi obilježavaju mjesta preminuća, ističe se ovaj koji nosi nadnevak 30. VIII. 1896. i komemorira “sv. poslanje” (pučke misije) isusovaca. Godine 1996., na stogodišnjicu, sagrađeni su oltar i stube.
6. Župna crkva sv. Kuzme i Damjana u Grablju. Crkva posvećena mjesnim zaštitnicima sagrađena je 1886. bogoljubstvom i slogom grabaljskoga puka (kako stoji na pročelju), na mjestu starije crkve, prvi put spomenute 1607. godine. Crkva se ističe – ne samo na otoku nego i u Hvarskoj biskupiji – po tome što je urešena freskama.
7. Crkva sv. Teodora u Malom Grablju. Crkva je dovršena 1882. i posvećena je  mjesnom zaštitniku. Preseljenjem mještana u Milnu bila je zapuštena, no ponovno je uredena 90-ih godina, otkad se u njoj slavi misa na prve nedjelje svibnja i listopada.
8. Crkva Kraljice Mira u Milni. Crkvu posvećenu Kraljici Mira podigli su supružnici Frane i Jelena Boglić na koncu Prvog svjetskog rata 1918. godine uz svoj ljetnikovac Sogno (kasnije porušen).
9. Župna crkva sv. Teodora u Milni.  Gradnja župne crkve posvećene mjesnom zaštitniku započeta je 1967. po nacrtu tadašnjeg hvarskog župnika don Jure Belića. U nju su prenesene umjetnine iz crkve u Malom Grablju, a obogaćena je i novijim radovima akademskog kipara Josipa Grgevčića i sadašnjeg župnika, kipara fra Joakima Gregova.
10. Na žalu u Maloj Milni.  Nad žalom se na privatnom posjedu nalazi crkvica Pomoćnice kršćana koju je 1884. uz svoj ljetnikovac Solitudo dao sagraditi don Jakov Boglić. Mještani je nazivaju i sv. Jakovom jer se na taj blagdan slavila podizatelja.
11. Crkva sv. Mandaline.  Gotička crkvica 15. st. (možda na ranokršćanskim temeljima), sagradena na prapovijesnom humku, posvećena sv Magdaleni. Nedavno je obnovljena, a uz nju Hvarani slave misu uz blagoslov polja 1. svibnja Mariji.
12. Franjevačka crkva Gospe od Milosti u Hvaru. Franjevački samostan osnovan je 1461. na molbu biskupa Tome Tomasinija. Crkva je podignuta novcem mletačkog kapetana Kulfa Pietra Soranza koji se zavjetovao sagraditi crkvu na mjestu gdje se spasi od oluje i posvetiti je Gospi od Milosti. Gospa u luneti rad je Nikole Firentinca, a samostani crkva čuvaju brojne znamenite umjetnine, od kojih je najpoznatija Posljednja večera u refektoriju, pripisana Mateju Pončunu.
13. Crkva sv. Ivana Krstiteija i Antuna Opata – koludrice.  Višestoljetna nastojanja Hvarana da podignu samostan benediktinki zaključena su 1664. kada je biskup Vicenzo Milani doveo iz Paga 3 redovnice. Crkva je građena u 17. i 18. st. Hvarske benediktinke glasovite su po čipki od agavinih niti, koju je zaštitio i UNESCO.
14. Katedrala sv. Stjepana, pape. Katedrala posvećena gradskom i biskupijskom zaštitniku sagrađena je mjestu ranije ranokršćanske, benediktinske srednjovjekovne crkve, te prve katedrale. Građena je od 15. do 18. st, a posvetio ju je 1706. g. biskup Rajmund Asperti. Medu ostalim, čuva relikvije glave sv. Stjepana I, pape i mučenika, tijelo gradskog suzaštitnika sv. Prošpera te sv. Križić, raspelo koje je čudesno krvarilo u osvit pučkog ustanka 1510. godine.